Reakcije na gluten, protein koji se nalazi u pšenici, raži i ječmu, postaju sve učestalije. Osjetljivost na gluten može varirati u ozbiljnosti od blage nelagode, kao što su plinovi i nadutost, do celijakije, ozbiljne autoimune bolesti koja, ukoliko ostane nedijagnosticirana, može i do četiri puta povećati mogućnost smrti oboljele osobe.
Neki tvrde da je veći sadržaj glutena u modernoj pšenici krivac za porast broja oboljelih od bolesti povezanih s glutenom, no istraživanje, koje je naručilo Ministarstvo poljoprivrede SAD-a, iz 2013. godine nije pronašlo dokaze koji bi to podržali. Ostali okrivljuju generalno povećanje potrošnje pšenice, rođenje djece carskim rezom, nedovoljno dugim periodom dojenja ili promjenama u crijevnoj mikroflori. Drugi mogući okidač iz okoline mogao bi biti uvođenje genetski modificiranih organizama (GMO) na američko tržište hranom, sredinom 1990-ih, što su potvrdila i neka alternativna istraživanja.
Postoji devet genetski modificiranih usjeva hrane trenutno na tržištu: soja, kukuruz, pamuk (ulje), uljana repica (ulje), šećer šećerne repe, tikvice,žute tikve, havajska papaja, rajčica ilucerna (alfa alfa).
Pšenica nije jedna od njih. Iako je pšenica hibridizirana kroz prirodnu tehniku uzgoja tijekom godina, ona zapravo nije GMO, piše magoleum.com.
Nedavne analize istraživanja pokazuju vezu između Bt-toksina, glifosata i ostalih komponenata GMO-a i pet stanja koja mogu inicirati ili pogoršati poremećaje povezane s glutenom: crijevna propusnost, neuravnotežene crijevne bakterije, prevelik imunološki odgovor i alergije, poremećaj probave te oštećenje crijevne stjenke.
Nažalost, mnogi ljudi koji otkriju da su osjetljivi na gluten zapravo povećaju unos GMO-a jer se s pšenice prebace na kukuruzne proizvode. Uz 88 posto američkog usjeva kukuruza genetski preinačenog, izbjegavanje GMO-a među zajednicom "gluten free" predstavlja jedinstven izazov za potrošače.
Najbolji način za izbjegavanje GMO je da kupovanje proizvoda označenih "Non-GMO projekt Verified" ili "Certificirano organsko". Treba kupovati lokalno i izbjegavati proizvode koji su nastali u tvornici, a ne u prirodi. Također treba izbjegavati sastojke dobivene iz hrane koja je najvjerojatnije genetski modificirana, kao što su: soja, kukuruz, sjeme pamuka, uljana repica, šećer, papaja s Havaja ili Kine, rajčica, tikvice i žute tikve.
Bt-toksin proizveden od genetski modificiranog kukuruza buši rupe u ljudskim stanicama. Ovaj toksin koji buši rupe mogao bi biti kritičan dio slagalice u razumijevanju poremećaja povezanih s glutenom.
Glifosat koji se koristi na GM usjevima, nije samo herbicid, već i moćan antibiotik. Čak i s minimalnom izloženošću glifosat može značajno smanjiti populaciju korisnih bakterija u probavnom sustavu te poticati bujanje štetnih sojeva bakterija. Množenje štetnih bakterija može promovirati upalu, propusnost crijeva i imunološke reakcije koje su sve povezane s poremećajima vezanih za gluten.
Hraneći se GMO namirnicama koje su natopljene glifosatom, može biti razlog nastanka poremećaja povezanih s glutenom.
Mnogi liječnici u Americi već propisuju ne-GMO prehranu svojim pacijentima osjetljivim na gluten.
Liječnici i pacijenti izvješćuju o poboljšanju svojih simptoma nakon eliminacije GMO iz prehrane.
Internistica, Emily Linder MD, kaže: "Na temelju mog kliničkog iskustva, kada uklonim genetski
modificiranu hranu kao dio tretmana kod osjetljivosti na gluten, oporavak je brži i potpuniji.
Vjerujem da među populacijom SAD-a, GMO u našoj prehrani pridonosi porastu osjetljivosti na gluten."
0 komentari: