Danas se smatra da su sastojci u hrani vjerojatno odgovorni za oko 35 posto svih slučajeva raka. A to je više od postotka koji se odnosi na pušenje…
Individualna borba protiv raka zahtijeva našu stalnu brigu i oprez. Koje se preventivne mjere danas smatraju najdjelotvornijima? Većina se liječnika slaže da bi se 50 do 70 posto svih slučajeva raka moglo spriječiti kad bi svi mi u svom životu proveli sljedeće promjene u načinu života i prehrani.
Cigarete su prve na top-listi rizičnih čimbenika. Kad bi svi pušači prestali pušiti, tri posto svih smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom moglo bi biti izbjegnuto Ovdje nije u pitanju samo rak pluća. Pušenje uzrokuje i rak usta, grkljana i jednjaka.
Dakako, i pasivno pušenje se ne smije zanemariti. Kod nepušača se rizik od raka povećava za 50 posto ako živi s pušačem. Radeći osam sati dnevno u prostoriji zadimljenoj od cigareta može također povećati rizik obolijevanja.
Više alkohola i nikotina – veći rizik
Umjerene količine alkohola izgleda da predstavljaju zanemariv rizik. Međutim, oni koji piju veće količine izloženi su jako povećanom riziku raka ustiju, ždrijela i jetre. Već sam alkohol je dovoljno loš, ali ako je povezan još i s cigaretama (što je najčešća kombinacija), onda je to dvostruki udarac za takvog čovjeka.
Međutim, ako govorimo samo o broju slučajeva raka koji bi se moglo spriječiti, onda je izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu važnije nego cigarete i alkohol zajedno.
Mnoga nedavna istraživanja povezuju prekomjerno sunčanje s pojavom smrtonosnog raka kože – melanoma. Ako ste na otvorenom kada sunčeve ultraljubičaste zrake najjače (to je od 10 do 15 sati), razmažite na kožu kvalitetno zaštitno sredstvo, imajte na sebi zaštitnu odjeću, kapu i sunčane naočale.
Najvažnije “uradi sam” kontrole su pregled dojki kod žena i pregled testisa kod mladih muškaraca. Također, razumno je držati pod okom sve sumnjive promjene na svojoj koži.
Tjelovježba i prevencija raka
Najvažnija pretraga koju liječnik obavlja je tzv. Papa test i pregled zdjeličnih organa, fizikalni pregled dojki, mamogram i pregled u vezi raka debelog crijeva. Znanstvene spoznaje povezale su gojaznost s povećanim rizikom raka debelog crijeva, dojki, prostate, žučnog mjehura i ženskih genitalnih organa. Tjelovježba je odlučujuća u kontroli debljine. Nešto je teže utvrditi izravnu vezu između tjelesnog vježbanja i prevencije raka, ali neki dokazi ipak postoje. Žene koje su bile uključene u sport u svojoj tinejdžerskoj dobi i u svojim 20-im godinama izgleda da imaju manju učestalost raka dojke. Istraživanja pokazuju da ljudi sjedećih zanimanja i općenito sjedećeg načina života – imaju veći rizik od raka debelog crijeva. Veza između tijela i psihe danas je prihvaćena od gotovo svih liječnika. Nedavne studije pokazuju da različite tehnike za olakšavanje stresova mogu rezultirati mjerljivim promjenama u imunološkom sustavu. Mogu li te promjene pomoći u sprječavanju raka ovog trenutka je još uvijek diskutabilno. Teško je znanstveno dokazati da optimističko gledanje na život može pomoći u prevenciji raka, ali mnogi liječnici smatraju da osobe s takvim pozitivnim životnim stavom uglavnom manje puše i imaju bolje prehrambene navike.
Što vreba iz okoline?
S izuzetkom cigareta, čimbenici iz okoline su najpoznatiji rizični čimbenici. Radioaktivni element radon je drugi najvažniji uzrok raka pluća, odmah iza pušenja. Veliki broj liječnika je mišljenja da je važno kontrolirati koncentraciju radona u svojoj kući.
Industrijski i poljoprivredni otrovi nalaze se visoko na ljestvici rizičnih čimbenika. Postoje valjana ispitivanja koja povezuju određene industrijske agense (kao što su nikl, krom, azbest i vinil-klorid) s povećanim rizikom raka kod radnika. Pesticidi na poljima mogu također predstavljati hazard za poljoprivrednike. Međutim, ti su rizici ipak ograničenog dometa.
Hrana igra značajnu ulogu
Danas se smatra da su sastojci u hrani vjerojatno odgovorni za oko 35 posto svih slučajeva raka. A to je više nego što je postotak koji se odnosi na pušenje. Međutim, to ne bi trebalo biti iznenađujuće: svi jedu, a samo manji broj ljudi još uvijek puši. Nitriti koji se primjenjuju u obradi određenih vrsta mesa najviše brinu stručnjake. Ti se spojevi zaista povezuju s povećanim rizicima od raka. Strah od nitrita učinio je da većina prerađivača mesa traže manje toksične zamjene za nitrite.
Prati voće i povrće kako bi se odstranili različiti kemijski ostaci na njima, dobra je zdravstvena praksa, ali, nažalost, ona samo donekle smanjuje rizik. Inače, općenito govoreći, stručnjaci smatraju da se danas malo pretjeruje sa zdravstvenim rizicima od odobrenih i registriranih kemijskih spojeva koji se dodaju hrani. Zato su aditivi u hrani danas negdje na dnu liste po rizičnosti faktora. Konzumiranje svježeg voća i povrća i izbjegavanje hrane s visokim sadržajem masnoća smanjuje kontakt s konzervansima u hrani. Čak i pržena hrana (na roštilju) ne predstavlja posebnu opasnost ako se jede umjereno, to jest samo povremeno.
0 komentari: