Gavez se u stručnim knjigama može pronaći pod latinskim nazivom Symphytum officinale, a u narodnim receptima se naziva gabez, gabež, kilnjak, konjski rep, opašica, svatovi, vela konsolida, velika sodula, valovi jezik i vrani gabez.
U proljeće ili u jesen sabire se korijen gaveza. Između ožujka i travnja, na izmaku zime, ili u listopadu i studenome, korijenje gaveza sadrži najviše ljekovite tvari alantoina. Proljetno kopanje korijena obavlja se se dok biljka još nije u cvatu. Korijen se kopa šiljatom lopatom, a svako izvlačenje korijena bit će uzaludno, jer se duboko u zemlju urastao korijen lako lomi.
Za pripremu masti upotrebljava se svježe iskopani korijen, no korijen se može i sušiti i kasnije od njega pripremiti kašu ili mast. No korijen se teško suši i može postati pljesniv, a takav se ne smije upotrebljavati, jer se prilikom stvaranja plijesni rastvara najvrednija ljekovita tvar – alantoin.
Nakon što se korijen malo prosušio, reže se po dužini u nekoliko komada i suši oprezno u blizini peći. Za vlažnog vremena korijen se vrlo oprezno suši u mlakoj pećnici.
Niti jedna od domaćih ljekovitih biljaka ne sadrži u tolikoj mjeri alantoin kao gavez, a ta je ljekovita tvar najviše potrebna za stvaranje novih stanica u čovjekovom organizmu.
Oblozi
Mnogo je hvaljena i uspješno prokušana primjena takozvanih toplih kašastih obloga od gaveza, koji se posve jednostavno pripremaju. Već prema veličini rane ili izljeva krvi, uzmu se 2 do 4 jedaće žlice osušenog i u prah smrvljenog korijena, uz dodatak male količine vruće vode, te se to pažljivo miješa u porculanskoj zdjelici dok ne nastane kaša.
Topla se kaša namaže na laneno platno i stavi kao oblog. Te obloge treba svaka 2 do 4 sata obnoviti. Osim već nabrojenih slučajeva, ovi oblozi tople kaše od korijena prikladni su kod skorbutnih čireva, oteklina, čireva uslijed proširenja vena, kod reumatičnih odebljanja mišića, kvrga nastalih kao posljedica uloga, otvrdnuća prsne žlijezde, bolnih brazgotina i rana, kostobolje, bolova batrljaka nakon amputacije, upale staničnog tkiva, upale kostiju, omekšanja kostiju i upale pokosnice.
Umjesto obloga od kaše, može se primijeniti i tzv. mast od crnog korijena. Svježe sabran i dobro očišćen korijen fino se izreže i rastopi u čistoj svinjskoj masti. U vrućem stanju procijedi se mast kroz lanenu krpu i na kraju se dobro istiješti; mast koja kaplje treba odmah teći u posudu u kojoj će se čuvati. Ovako dobivenu mast treba upotrijebiti kao kašasti oblog.
Ta se mast drži i duže od godinu dana i treba da je uvijek pri ruci jer je neophodna za liječenje rana kod ljudi i životinja. Ako se i na još neočišćenu ranu namaže mast gavezovog korijena, spriječit će se otrovanje krvi, a i najdublje rane zarašćuju gotovo bez ožiljaka.
Mast se ne smije čuvati u metalnoj posudi!
Ljekovito djelovanje:
Želudac, bubrezi…
Čaj od gaveza upotrebljava se protiv raznih poteškoća probavnih organa, protiv katara želuca sa ili bez proljeva, srdobolje, oboljenja bubrega kao i kod prekomjerno jake menstruacije. Nadalje se upotrebljava protiv krvarenja želuca, bronhalnog katara, upale pluća, krvavog kašlja i ispljuvka i upale porebrice.
Za unutarnju upotrebu, priređuje se čajni preljev: 2 čajne žlice sitno izrezanog korijena preliju se šalicom vrele vode, piju se bez šečera, toplo i u gutljajima, 2 do 4 šalice dnevno.
Čaj se može pripremiti i na slijedeći način: 3 vrhom pune čajne žlice fino izrezanog svježeg ili osušenog korijena moči se hladno kroz 10 sati u 2 šalice vode i nakon toga ocijedi. Na to se doda šalica vode, jednom uzavre a nakon toga odmah ocijedi. Ova se vruća čajna mješavina promiješa sa 2 šalice hladnog čaja i pije tokom dana.
Liječenje rana
Tinktura korijena gaveza priprema se u pučkoj medicini na sljedeći način: 200 g sitno izrezanog korijena gaveza stavi se u 1 litru 96-postotnog alkohola kroz 20 dana u dobro zatvorenoj boci. Boca treba stalno stajati na sobnoj temperaturi. Nakon 20 dana, korijen se procijedi i istiješti. Istiješteni sok korijena služi kao tinktura koja se konačno razrijedi sa 1/4 litre prokuhane i ohlađene vode.
Tinktura služi za liječenje rana. Lanena krpica natopi se tinkturom i položi na ranu ili se tinktura upotrijebi kao sredstvo za masažu, kako bi rana što prije zacijelila bez brazgotine. Kod unutarnjih krvarenja, kod čireva na želucu, krvavog proljeva ili griže, uzima se 20 kapi tinkture na kocki šećera.
Crveno vino u kojem je kuhan korijen djeluje na umirenje kod krvavog mokrenja, unutarnjeg krvarenja, a preporučuje se i kod tuberkuloznih bolesnika.
Čir na želucu
Kod čireva na želucu preporuča se sljedeća čajna mješavina: 100 g korijena gaveza (svježeg ili sušenog), 50 g cvijeta nevena i 50 g oputine. Jednu čajnu žlicu ove mješavine treba preliti šalicom vrele vode i nezaslađeno piti 3 do 4 šalice dnevno.
Šečerna bolest
Za poboljšanje krvne slike, preporučuje se bolesnicima da piju čaj pripremljen od svježeg korijena i da jedu taj korijen.
Čišćenje krvi
U Švicarskoj peku u vrućoj masti listove gaveza, sabrane za vrijeme cvatnje, i uvijene u tijesto za palačinke. To se jelo smatra vrlo dobrim sredstvom za pospješenje zdravlja te kao sredstvo koje čisti i stvara krv.
Pluća, krvaranje …
Takozvana mješavina crnog korijena i meda priprema se na razne načine: ili se iscjeđeni sok svježeg korijena gaveza miješa s medom, ili se pripremi topla kaša od korijena kojoj se dodaje med. Taj se lijek preporuča svim bolesnicima s unutarnjim krvarenjima, a osobito plućnim bolesnicima. I sama tuberkuloza može se izliječiti upotrebom ovog prirodnog lijeka, prenosi aura.ba.
0 komentari: