Kako prostor u kojem stanujemo ponovno učiniti čistim i sigurnim?
Jeste li se ikada našli u situaciji gdje imate tamne mrlje na tapetama, na zavjesama tuš kabine ili fugama u kupaonici? Najvjerojatnije se radi o gljivicama ili plijesni, te mogu predstavljati opasnost za naše zdravlje. Također, to su i indikatori prekomjerne vlage u našem stambenom prostoru.
Što je potrebno gljivicama i plijesni za razvoj?
– Određena količina vlage
– Određena temperatura okoline
– Kontakt s kisikom
– Određeno plodno tlo
Što napraviti?
Iako na tržištu postoji više načina i sredstava za borbu s ovim problemom, mnogi ističu kao najbolji i najučinkovitiji (ili barem najjednostavniji za korištenje) – stopostotni alkohol. Ako nemate ili ne možete nabaviti stopostotni alkohol preporuka stručnjaka je da se koristite barem osamdesetpostotnim alkoholom, budući da alkohol razblaži već i sama vlaga na koju se nanosi. Druga sredstva za suzbijanje plijesni i gljivica koja su vrlo poznata ali se njihova upotreba ne može tako općenito preporučiti, su 5-postotna otopina vodikova peroksida (nije tako učinkovita kao etanol) i kućanska sredstva za čišćenje s klorom, koja zahtijevaju stručnu upotrebu jer klor u tom obliku štetno djeluje na zdravlje čovjeka.
Uloga vlage
Jedno od najvažnijih pravila prilikom “borbe” s plijesni i gljivicama jest sprječavanje formiranja vlage. Vlagu i njezino nakupljanje u stambenim prostorima, u normalnim uvjetima možemo spriječiti zagrijavanjem i prozračivanjem. Također zidovi u stambenom prostoru moraju biti u stanju upiti određenu količinu vlage. Vlastitim ispravnim ponašanjem i pravilnim održavanjem stana stanari mogu uvelike doprinijeti u sprječavanju pojave gljivica i plijesni kao i općenito spriječiti stvaranje uvjeta za njihov razvitak. Ispravnim provjetravanjem i zagrijavanjem moguće je u znatnoj mjeri vlagu držati u okvirima dozvoljene granice. Relativna vlaga zraka u stanu trebala bi trajno ostati u granicama od 65 do 70 posto. Vrlo je važno da vlagu koju stvaraju određene aktivnosti u stanu (na primjer vlaga koju proizvodi ljudsko tijelo, tuširanje, kuhanje, pranje) redovito odvodimo vani i to redovitim provjetravanjem prostorija.
Hladni vanjski zrak koji tijekom prozračivanja dospije u unutarnje prostorije, onda kasnije tijekom zagrijavanja na sebe veže vlagu koja onda skupa s istim toplim zrakom napušta prostoriju. Hladni vanjski zrak nakon ulaska u toplu prostoriju u stanju je sasvim dobro isušiti prostor – čak i tijekom kišovitog vremena. Što je zrak hladniji utoliko više može na sebe vezati vodene pare. Stoga je provjetravanjem hladnim zrakom tijekom zime moguće ukloniti više vlage iz prostorije nego tijekom ljeta.
Pravilno čišćenje
Čišćenje plijesni i gljivica nije toliko jednostavan zadatak koliko se isprva čini. Nestručnim saniranjem plijesni spore proširimo po cijelom stanu i tako šteta bude veća od koristi. Primjerice, ako su tapete na zidovima napadnute od plijesni onda je potrebno cijelu napadnutu površinu tapeta temeljito ukloniti – te je preporučljivo napadnuta mjesta špricati a ne brisati, kako spore ne bi proširili dalje po stambenom prostoru.
Izvor: Magazin.ba
0 komentari: