Ovu se biljku dugo smatralo običnim korovom. Ne samo da nije korov, već je riječ o jednoj od najljekovitijih biljaka, koja se toplo preporučuje kao pomoćno sredstvo za najrazličitije bolesti, od šećerne bolesti, preko reumatizma, gihta, protiv debljine, čireva... Za promjenu, umjesto tradicionalne zelene salate, za ručak pripremite salatu od maslačkovih listova.
Maslačku se u starome vijeku nije pridavala nikakva pažnja - nije ga opisao ni Plinije, a ni u srednjem vijeku Hildegarda od Bingena – a to je stoga što se nije ni naslućivala ljekovitost te tako obične biljke. Tek je Hieronymus Bock dao prvi upotrebljivi opis maslačka. Malo po malo došlo se do spoznaje da je maslačak veoma vrijedna ljekovita biljka.
Latinski naziv maslačka je Taraxacum officinale, a u narodu ga se zove i divja žućenica, gorko zelje, jergota, konjska žućenica, kravlje cveće, lampica, legrat, maslačik, mleč, popovo gumance, radič, regvat, talijanska salata, trava od groznice, žutenica i žuhko zelje.
Maslačak se većinom smatra dosadnim korovom, iako u sebi skriva znatnu ljekovitost. To je trajna zeljasta biljka s mesnatim, vretenastim i u gornjem dijelu razraslim korijenom. Korijen, kao i čitava biljka, sadrži mliječni sok. Mliječni sok nije otrovan, kako se to ponekad misli. Prizemni listovi su prilegli uz tlo i čine rozetu te se tek u kasnijem razvoju uspravljaju. Oblik lista je jako promjenjiv pa ih ima s glatkim rubom i pilasto nazubljenih. Cjevasta cvjetna stabljika je okrugla i nosi žutu cvjetnu glavicu koja se noću i za vrijeme kiše zatvara. Nakon cvjetanja pojavljuje se sjeme, poredano kao zračna lopta, s mnogo sjemenki koje se rasprostranjuju pomoću vjetra.
Gorak i sladak
Korijen je prije cvjetanja slatkasta okusa, a osušen sluzavo-slatkast. Nakon cvjetanja ili prema kraju cvjetanja, prevladava gorak okus. U dobroj vrtnoj zemlji korijen naročito uspijeva i okus mu je slađi. Korijen je gotovo bez mirisa, a cvjetovi su slatkastog okusa i mirisa.
Cvate u travnju i svibnju, a pojedinačno još jednom u jeseni. Raste u većem mnoštvu na travnatim površinama, u djetelištima, vrtovima i drugdje.
Sabire se korijen, biljka prije cvatnje ili kasnije u početku cvatnje, ili pak sami cvjetovi za vrijeme cvatnje. Sabire se i čitava biljka s korijenom.
Sadržajne tvari u biljnim dijelovima mijenjaju se s godišnjom dobi. Tako je dokazano da svježi korijen, iskopan u proljeće (od sredine ožujka do sredine travnja), sadrži 17-20 % šećera. Prema sredini kolovoza, umjesto mliječnog soka, stvara se inulin. Mliječni sok je emulzija, koja se sastoji od bjelančevine, smole…
Maslačak je upravo školski primjer koliko je važno sabirati određeni biljni dio u određeno godišnje doba, kada se može očekivati najbolja ljekovitost.
Iskopani korijen se očisti od nadzemnih dijelova te se ili naniže na konac i objesi ili, ako se radi o većim količinama, rasprostre u hladu na zračnom mjestu radi sušenja. Listovi i cvjetovi suše se također u hladu, no s obzirom da su listovi skupljeni u rozetu, treba ih prilikom stavljanja na sušenje pojedinačno odvojiti, jer se inače teže suše; a za nepovoljna i vlažna vremena mogu postati i pljesnivi.
Za sve tegobe
Čitava biljka sadrži škrob, koji se kod duljeg čuvanja pretvara u voćni šećer, mast, tragove eteričnog ulja, vosak, sluz, kaučuk, šećer, bjelančevinu… Korijen sadrži mnogo kalija i ostalih mineralnih soli, kalcij, mangan, natrij, sumpor i vitamin C u obilnim količinama. Sadržaj vitamina C veći je u proljeće u svježim listovima.
U službenoj je upotrebi biljka u cvatu s korijenom i stabljikom ili samo korijen. Iz korijena se izrađuje ekstrakt. U pučkoj medicini sabiru se cvjetovi. Neobično bogatstvo ljekovitih tvari i tvari potrebnih za izgradnju čini maslačak izvanredno ljekovitom biljkom, čije se značenje premalo cijeni, a stoga što raste u velikom mnoštvu, daje mu se nepotreban biljeg »korova«.
Uz poboljšanje u cjelokupnoj izmjeni tvari u organizmu te značajno djelovanje na čišćenje krvi, ova biljka pomaže u liječenju mnogih drugih tegoba, kao što su giht, reumatizam, skrofuloza, kožni ekcemi, lišajevi, otekline, čirevi, krvne bolesti, debljina, staračke pojave, pomanjkanje apetita, lijenosti crijeva, smetnje u radu jetre i žuči, te također kod pojave vode u prsima i trbuhu.
Maslačak se, osim toga, veoma preporučuje kod šećerne bolesti. Prije svega ima korijen ljekovitu snagu da rastvara, osvježuje, čisti, otvara, da izlučuje znoj i da jača.
Salata od svježih, vitaminima tako bogatih listova maslačka, preporučuje se u neograničenim količinama. Listovi maslačka mogu se miješati i sa zelenom salatom.
Maslačkovo vino i maslačkov sirup jačaju cijeli organizam i pridonose općem zdravlju.
Vino
Šest litara po suhom vremenu sabranih, dobro stisnutih i raščihanih cvjetnih glavica maslačka kuha se 1/4 do 1/2 sata u 6 litara svježe vode, uz dodatak 2 kore limuna i naranče. Nakon toga se čitava masa procijedi kroz lanenu krpu; zatim se ocijeđenom soku doda 3 kg šećera i sok od 2 limuna i 2 naranče, te se sve dobro promiješa i ostavi da se ohladi.
U pola šalice mlačne vode rastopi se toliko kvasca da nastane zasićena i kašasta otopina. Ta se otopina pomiješa s ohlađenim sokom i tijekom 5 dana prepusti vrenju, najbolje u blizini štednjaka. Čim je tekućina dobro provrela, ponovno se procijedi kroz lanenu tkaninu i puni u vinske boce ili u boce za pjenušavo vino. Boce prije toga treba dobro oprati, a isto tako i čepove koji moraju dobro zatvarati bocu.
Najbolje je napunjene boce začepiti strojem za čepljenje boca. Čepove na boci treba dobro povezati i zapečatiti pečatnim voskom te spremiti u hladan podrum na tamnom mjestu, ulaganjem grla boce prema dolje u nasipani pijesak. Nakon 2 mjeseca piće je zrelo za uživanje i može gotovo neograničeno trajati. Ispravno pripremljeno vino od maslačka je svijetlo poput vode, veoma jako, te se prilikom točenja pjeni kao šampanjac.
Sirup
Ovaj se sirup pogrešno naziva »med od maslačka«. Priprema se tako da se 3-4 pune šake cvjetnih glavica maslačka dobro prokuhaju u 2 litre vode, sok se procijedi i doda mu se 1 1/2 kg šećera i sok od 2 limuna.
Stalnim miješanjem kuha se tekućina još jednom tako dugo dok ne nastane gusta tekuća masa poput sirupa, koja se puni u boce sa širokim grlom, a najbolje u boce za konzerviranje voća. Tako dobiveni sirup, ako je pažljivo pripremljen, po okusu se gotovo ne razlikuje od meda. Sirup od maslačka jača organizam, pročišćuje krv i pospješuje probavu.
Korijen za jačanje
Korijen utječe na sva izlučivanja iz tijela, naročito žuči; otklanja zastoje, smetnje i nakupljanje sluzi, djeluje bezbolno na izlučivanje mokraće, a korijen otklanja iz tijela otrovne tvari koje čine tijelo umornim, te tako osvježava i jača cjelokupni organizam.
Najdjelotvorniji i najljekovitiji je svježe istiješteni sok koji treba uzimati dnevno 2-3 jušne žlice, najmanje tijekom 3-4 tjedna. Za čajni oparak, uglavnom zimi, upotrebljava se mješavina osušenih listova, cvjetova i sitno izrezanog korijena maslačka; uzima se 1-2 čajne žlice za 1 šalicu čaja, a piju se dnevno 2-3 šalice. Dodatkom meda, umjesto šećera, povisuje se ljekovito djelovanje.
0 komentari: