Povrće i voće purpurne boje najbolji su prirodni lijek protiov preranog starenja, posebno starenja kože. Njihovom konzumacijom smanjuje se rizik od kardiovaskularnih bolesti jer snižavaju nivo lošeg LDL holesterola, djeluju protivupalno, antiseptično, posebno u urinarnom traktu
Pitat ću vas dvije stvari: nabavljate li hranu na tržnici i jedete li tamnoplavo i ljubičasto voće i povrće. Velika je šteta za vaše zdravlje ako je odgovor negativan na oba pitanja jer su tamnoplavo i ljubičasto voće i povrće (paradajz, purpurni kupus, crni ribizl, suhe šljive, grožđe, crno vino itd.) bogati antocijanidima i drugim zaštitnim faktorima kojih nigdje drugo nema u takvim koncentracijama. Takozvane fenolne tvari (flavonoidi) štite lišće od loših sunčevih zraka, a kada se konzumiraju, tu zaštitnu funkciju prenose i na ljude.
Ljubičasti krompir kod nas se još uvijek može nabaviti samo ako ga neko uveze, ali proizvodnjom se malo ko bavi, a takav krompir (Solanum tuberosum) sadrži pravo obilje zaštitnih faktora. Fenolne tvari i flavonoidi imaju blagotvorne učinke na ljudsko zdravlje, a prije svega štite od oksidacijskog propadanja kože i slobodnih radikala koji izazivaju rak.
Paradajz normalno ne sadrži antocijane, ali moguće je križanjem postići da se njihov sadržaj popne čak na 80 mg/100 g. Takav paradajz po boji je sličan purpurnom krompiru s tim da ima dvostruku količinu antocijana.
Purpurni lijekovi protiv starenja
Purpurni proizvodi najbolji su prirodni lijek protiv preranog starenja, posebno starenja kože. Ove tvari smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjivanjem nivoa LDL holesterola, djeluju protuupalno, antiseptično, posebno u urinarnom traktu, i zaštitno kada je u pitanju Esherichia coli. Postoji američka izreka – Ako svaki dan pojedete šljivu, neće vam biti potreban facelifting (A plum a day keeps facelift away).
Sezona je patlidžana. Bez njega ne bi smio proći bar jedan oborok sedmično. Tu je i puprpurni kupus. Purpurna boja namirnica prevenira razlaganje kolagena u koži i spriječava opuštanje potkožnih mišića. Često ne obraćamo pažnju na brusnice i borovnice, iako vrijede više od mesa. Kada im sezona prođe gube se i njihove vrijednosti.
Davna studija o utjecaju hrane na zdravlje, poznata kao NHANES, pokazala je da ljudi pojedinih regija koji zbog specifičnih prehrambenih navika jedu obojeno voće i povrće imaju znatno manje morbiditeta i mortaliteta od hroničnih degenerativnih bolesti (dijabetes II, rak I metabolički sindrom) u odnosu na one koji to ne čine.
Plava moć šljive i borovnice
Kada djeci poplavi jezik od borovnica ili brusnica, nane su znale govoriti kako “je to vrlo zdravo”. U to vrijeme nije bilo nikakvih dokaza za takvu konstataciju, ali danas raspolažemo nizom dokaza. Ove voćke sadrže antioksidacijske faktore koji imaju preventivno djelovanje a mnogi bolesnici koji su mijenjali antibiotike i pokušavali riješiti svoju uro infekciju, riješili su ih čajem od borovnice uz veće količine svježeg voća. Među ostalim, postoje dokazi da ovi zaštitni faktori sprečavaju hronične upale i usporavaju razvitak karcionogeneze.
Kada se govori o antioksidansima svi zaboravljaju na šljivu. Nažalost niko šljive previše ne ljubi (osim u osušenom obliku) i malo ko ih koristi u sirovom stanju zbog oporog okusa. No kada se od njih pripreme svježe okruglice (knedle) onda se nakon kuhanja na presjeku vidi tamnocrvene boja flavonoida. Mjereno ORAC metodom antioksidacijski potencijal šljive je na visokom petom mjestu. Što je šljiva modrija i što više ta boja opalescira, to je veća količina zaštitnih faktora - flavonoida. Zimi, kada gotovo nema obojenog voća, suhe šljive iz kompota mogu biti dobra kompenzacija.
Crno grožđe za zdraviju krv
Crno grožđe koje opalescira na tamnoplavo jedinstveni je izvor jednog novog zaštitnog faktora iz grupe flavonoida – resveratrola. Malo koji antioksidans je toliko istražen i malo koji ima snažno djelovanje ako se umjereno pije kao crno vino. Količina mu oscilira ovisno o pojedinim uvjetima za vrijeme prerade. Na primjer, u jednoj čaši muškatnog vina može biti 3 – 15 mg resveratrola a nekim proizvođačima je uspjelo proizvesti vino sa znatno većom količinom ovoga antioksidansa.
Redovnim konzumiranjem jedne čaše dnevno dobrog crnog vina može se poboljšati holesterolska slika krvi. Na taj način ovaj čimbenik protektivno djeluje kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti, pa čak ima izvještaja da usporava širenje nekih oblika raka. Ostalo, bobičasto voće (kupine, maline, crni dud, brusnice, jagode) također raspolažu paletom antioksidansa. U ocjeni njihova antioksidacijskog potencijala mjere se ukupni polifenoli i za njih se tvrdi da imaju antikarciogeni učinak. Postoje dokazi da antioksidansi usporavaju proces starenja tkiva i organa. Za borovnice stručnjaci tvrde da sadrže 13.000 antioksidacijskih tvari.
Među visoko potentno povrće spadaju purpurni kupus, patlidžan, belgijska endivija, purpurna mrkva i purpurni krompir. Što više antioksidansa neka namirnica sadrži, veća joj je vrijednost na tržištu. U posljednje vrijeme antioksidacijski potencijal mjeren metodom ORAC pomaknuo je granice pa se tako na prvom mjestu nalazi kineska vučja bobica, a odmah zatim slijedi acai berry tropska bobica nalik na našu višnju.
Obojeni zaštitni kišobrani
Nedavna studija objavljena u prestižnom stručnom časopisu LANCET kaže da obojeno povrće i voće predstavlja dragocjenu funkcionalnu hranu, ali da aditivi koji sadrže umjetne boje nisu zdravi za djecu. I onda dolazimo do najčešćeg pitanja: kolika je razlika između prirodnih plavih, ljubičastih, narandžastih i crvenih boja u odnosu na iste takve sintetske boje koje služe kao supstitucija. Odgovor je više nego jasan; prirodne boje djeluju snažno protektivno a ponekad ljekovito, dok sintetske zamjene nemaju nikakvo pozitivno djelovanje na zdravlje i izazivaju alergijske i druge negativne reakcije organizma.
Na konferenciji za štampu 19. avgusta 2008. godine, na državnom sveučilištu Ohio tim stručnjaka koji je radio opsežna istraživanja saopćio je da su antocijani bez obzira na boju izuzetno korisni organizmu jer ga štite od hroničnih degenerativnih bolesti uključujući i rak kolona. Eksperimentalno je dokazano da prave koncentracije antocijana mogu smanjiti rizik raka za 50 – 100 posto pa čak i uništiti oko 20 posto karcinoznih stanica. Ono što je u purpurnoj hrani, osim vitamina i minerala važno, jesu antioksidansi. Prema tome, svako ko se odriče voća i povrća, odriče se dragocjenog zaštitnog kišobrana koji itekako puno znači kada se razbolimo.
Izvor: Magazin Aura
0 komentari: